Skriveni kutak Biokova

O dojmovima sa Biokova pročitajte više na ovoj vezi
Za čitanje dokumenata sa SCRIBA potreban vam je Flash player kojeg možete skinuti na svoje računalo sa ovog linka

Planinarski križ sa crkvice svetog Jure

Malo je živih kojima je poznato da je na staru crkvicu svetog Jure na Biokovu davne 1933. godine postavljen planinarski križ. Donijeli su ga planinari iz Zavidovića iz Bosne metalni je i sačuvan je do današnjeg dana, a planinari ga nose u procesiji na misi. Natpis koji se nalazi na donjem dijelu postamenta glasi: « Savez planinarskih društava Bosne i Hercegovine Zavidovići 27. 6. 1933. ». Prema predaji planinari su doputovali vlakom do Metkovića, a do Župe i Turije autobusom, a potom pješke na vrh Biokova gdje su postavili metalni križ iznad vrata crkvice. Tko su planinari i imali netko u Zavidovićima tko se sjeća tog trenutka ili ima pisani zapis događaja u tijeku je stupanje u kontakt sa planinarima u Zavidovićima. Križ je skinut sa stare crkvice prigodom rušenja šezdesetih godina te pohranjen u novu crkvicu zavaren je na metalnu cijev i nosi se u procesiji.
Molimo sve koji pročitaju ovaj tekst, a da znaju više pojedinosti neka se jave. Namjera grupe planinara entuzijasta je da se ponovo okupimo i održimo misu.

Slike su iz albuma dr. Veljka Vukovića i moje obitelji.
Tekst: Stjepan Roglić

Na Biokovu

Priredio:Stjepan Roglić

Čestitka

POVIJEST PLANINARSTVA U IMOTSKOM

Hrvatsko planinarsko društvo „IMOTSKI“ osnovano je 5. srpnja 1927. godine i jedno je od najstarijih planinarskih društava u Dalmaciji. Društvo je osnovano kao podružnica HPD-a pod imenom „BIOKOVO“ Imotski.

Prvi Predsjednik bio je Vido Petričević, a tajnik Ljubo Tripalo. Za blagajnika je izabran Grunislav Bitanga, a upravni odbor još su sačinjavali Lj. Vučemilović i V. Polferov. Na žalost, Društvo nije bilo dugog vijeka pa ubrzo prestaje s aktivnošću, već 1928. godine.


Ante Jelavić kod Matice HPD-a u Zagrebu 1935. godine ponovo pokreće inicijativu za oživljavanje Društva, ali je ono osnovano tek 3. lipnja 1938. godine reorganizirano i s novim imenom „IMOTSKA JEZERA“.
Prema podatcima dr. Veljka Vukovića jednog od osnivača Društva, članstvo je redovito organiziralo izlete u okolicu Imotskog, na Biokovo i Zavelim. Sudjelovali su u pošumljavanju goleti između Modrog i Crvenog jezera, Gaja i ekološkim akcijama koje je organiziralo ekološko društvo “Lipa“. Početkom Drugog svjetskog rata gasi se svaki rad Društva.


Sredinom sedamdesetih godina prošloga stoljeća u Imotskom se javljaju dvije grupe ljubitelja prirode, izletnika i špiljara. Grupa izletnika okupljala se oko Petra Vlajčića. Druga grupa uglavnom je špiljarila sačinjena mahom od imotskih izviđača. Predvodio ih je pok. Davorko Barbir, student arhitekture, strastveni špiljar i vanredan slikar imotskih veduta.

Osamdesetih godina na inicijativu Josipa Vukosava Joško koji je kao student bio član PK „Split“ i kasnije PD „Mosor“, grupe ujedinjuju te organiziraju planinarske izlet i istraživanje špilja. Ideja o osnivanju sekcije pri PD „MOSOR“ ubrzo je odbačena, te se pristupa obnovi rada planinarskog društva. Administrativne poslove riješio je Petar Vlajčić, a prof. Jozo Ćosić animira učenike SŠC „dr. Mate Ujević“ vodeći ih na Kaoce u Biokovu.

Osnivačka skupština PD „IMOTSKI“ održana je 9. prosinca 1983. godine. Za predsjednika je izabran prof. Jozo Ćosić, tajnika Josip Vukosav, a za blagajnicu Željka Ćosić. Predsjednik nadzornog odbora bio je Ivan Brečić „Učo“, a predsjednik suda časti Petar Vlajčić.

U upravni odbor izabrani su: Davorko Barbir, Ivan Brečić „Učo“, prof. Jozo Ćosić, Marija Ćosić, Željka Ćosić, Vesela Lelas, Josip Malić, Petar Mustapić, Petar Vlajčić, Joško Vukosav i prof. Ratko Zec.

Do početka Domovinskog rata članovi Društva pohodili su skoro sve Hrvatske planine, a i mnoge planine susjednih država. Redovito su sudjelovali na svim većim planinarskom skupovima. Planinari su završili specijalizirane tečajeve i škole, a sami su organizirali i visokogorske ture u Alpe.
Društvo je pred Domovinski rat brojilo 176 članova, mahom mladi. Za okupljanje i sastanke koristilo se kućicom na ulazu u Modro jezero, koju smo adaptirali i uredili uz veliku pomoć svog člana ing. Joze Nikolića.


Društvo broji 77 članova, od kojih je aktivno na žalost samo tridesetak. Tijekom ovih 25 godina djelovanja Društvo je ostvarilo preko 550 akcija raznih profila u kojima je sudjelovalo više od 4000 sudionika.

Slike su iz albuma dr. Veljka Vukovića i prikazuju izlete imotskih planinara 1932. i 1935. godine te slika Crkvice Svetog Jure iz 1960. godine


Tekst: Josip Vukosav Joško

ŠTO RADE JAMARI NA SJEVERU BIOKOVA

Davne 1960/1961. godine akademik Josip Roglić sa svojom ekspedicijom vršio je istraživanja jama i špilja Biokova za vojne potrebe, te od tih vremena do današnjih dana sjeverni dio planine Biokovo bio je prostor zabranjena zona te nije ni bilo značajnijih speleoloških aktivnosti.


Osnivanjem HPD Sveti Jure Zagvozd te udruge Vrdol Župa uspostavljena je suradnja sa speleološkim odsjekom HPD Biokovo Makarska i javnom ustanovom Park prirode Biokovo koji je rezultirao obilaskom poznatih i otkrivanjem novih jama i špilja na području Biokova koja gravitiraju selima Rašćane, Župa, Biokovsko selo i Zagvozd u prostoru parka prirode i van njega.


Kao što znamo ovaj dio Biokova najmanje je istraženo područje, lijepo je i sačuvano te dolaskom do netaknutih prostora zapanjeni i očarani ponekad kažemo: « Dragi Bože čuvaj ovu našu Bijakovu! «.




Uz naprijed imenovana društva pridružuju nam se HPD Imotski te Extrem Makarska, kao krema na kraju biospeleolozi iz Zagreba na čelu sa Romanom Ozimecom otkrivaju biljni i životinjski svijet naših jama i špilja kao i arheološke nalaze u njima,



koji nam kažu da se ovdje živjelo i prije nas i da će života biti i iza nas.

Ovdje su fotografije Roglićeve ekspedicije iz albuma nećaka mu Cvitana koji je i sam sudjelovao u ekspediciji. Imena i točne pozicije jama i spilja nisu upisana poradi zaštite jer se iz istih otuđuju ukrasi ali ih možete vidjeti na slikama.

Slike: Stipe Bušelić i Stjepan Roglić

Tekst: Stjepan Roglić

Čestitka