U srijedu, 22. travnja, povodom Dana planeta Zemlja, u hotelu "Park" u Makarskoj, nakon zagrebačke održana je i vrlo uspješna makarska promocija monografije "Biokovo", u ozračju zaista velikog interesa za ovu prezentaciju, kako medija tako i posjetitelja. Rezultat je to grupe autora Milivoj Franić, fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, Filip Vilim Šabić, Smiljana Šunde, Marinko Tomasović i Stipe Bušelić na čelu sa urednikom Romanom Ozimecom, u izdanju naklade Graphis te Javne ustanove "Park prirode Biokovo" kao sunakladnika. Istaknuto je da je ovo prvo cjelovito djelo o planini Biokovo, a jedan od autora Milivoj Franić kazao je da je sjeverni dio planine manje obrađen što su mnogi uočili. Sam urednik u završnoj riječi istaknuo je da je to prvo izdanje koje je kapitalno i očekuje se da će već drugo biti dopunjeno mnogim temama koje nisu obuhvaćeno u ovom.Knjigu kupite: http://www.graphis.hr/knjige.php?kateg=1⊂=7Tekst i slike: Stjepan Roglić
Ime planine Planina Biokovo je kroz povijest promijenila različite nazive. Mijenjanje je ovisilo o pojedinim kulturama, koje su ga okruživale. Nije nam poznato kako su sve stariji narodi nazivali ovu osebujnu planinu. Od vjerovatno više naziva, koje su davali ovoj planini, danas znamo tri, što su ih tijekom stoljeća stvorile grčka, latinska i hrvatska kultura. Adrion, Mons Slavorum (Slavenska planina) i Biokovo. Prva su dva naziva dali strani ljudi, dok je samo treći naziv autohtoni, domaći jer su ga stvorili domoroci, koji tu žive preko trinaest stoljeća.U pisanim se djelima ime planine Biokove, spominje prvi put 3. travnja godine 1382. u ispravi bosanskog kralja Tvrtka I. kojom on potvrđuje knezu Vukcu Nenadiću i njegovim sinovcima posjede koje drže oko Cetine. Pjesnik fra Andrija Kačić Miočić u dvije pjesme spominje planinu Biokovu (također u ženskom rodu), dok se talijanski prirodoslovac opat Alberto Fortis 1772. penjao na Biokovo u znanstvene svrhe, te ga 1774. ucrtao na zemljopisnu kartu pod imenom "M Biocova". Porijeklo imena ustanovio je Danijel Alerić (1989. ) a to je riječ bilak, koja se i danas u Zabiokovlju upotrebljava za bijeli snijeg.Masiv BiokovaPod pojmom Biokovo poznajemo planinu Biokovo u užem smislu (od prijevoja Dubci do prijevoja Sarnač, te od prijevoja Turija do poluotoka Osejava), te masiv Biokovo u koji u širem smislu ubrajamo i planine Rilić i Sutvid kao jednu cjelinu, te Matokit i Šibenik kao drugu. Ne treba miješati planinu Šibenik i vrh Šibenik unutar same planine Biokovo.Najznačajniji vrhoviPlanina BiokovoSveti Jure, 1762 mTroglav, 1658 mSveti Ilija, 1642 mŠćirovac, 1619 mKimet, 1536 mŠibenik, 1467 mVošac, 1421 mSveti Roko, 1228 mSutvid ( Sveti Vid ) , 1332Rilić-SutvidRilićSokolić (Drveničke stine), 788 mSveti Ilija (kod Gradca), 773 mSutvidSutvid (Velika Kapela), 1155 mMatokit-ŠibenikMatokitSveti Rok, 1062 mŠibenikVeliki Šibenik, 1314 mMali Šibenik 1226 mSatulija 1169 mMihovil 1247 mPlaninarski objektiPlaninarski dom VošacPlaninarski dom pod VošcemPlaninarska kuća pod Svetim JuromPlaninarska kuća Slobodan RavlićPlaninarska kuća KaocaPlaninarska kuća Akademik Josip RoglićPlaninarsko sklonište PodglogovikOstali lokalitetiMakarska - Malakološki muzejMalakološki muzej franjevačkog samostana je utemeljen od fra Jure Radića godine 1963. Atraktivnom postavom morskih puževa i školjkaša Jadrana i čitava svijeta danas je to turistički najpoznatija malakološka kolekcija Hrvatske. Uz bogatu malakološku kolekciju fra Jure Radića u muzeju se čuvaju vrijedan herbar bilja planine Biokovo i manja paleontološka kolekcija.Botanički vrt KotišinaSmješten je na primorskim obroncima planine Biokovo iznad sela Kotišina. Vrt je utemeljio dr. fra Jure Radić, franjevac i znanstvenik, sa svrhom znanstvenog istraživanja i motrenja, zaštite i očuvanja, te popularizacije i upoznavanja biljnog svijeta planine Biokovo. U neposrednoj blizini ulaza nalaze se zidine velikog Kaštela iz 17. stoljeća.ZemljovidiSrednja Dalmacija, (Kozjak-Mosor-Biokovo), HPD Mosor, Split 1987.Biokovo 1: 25000, SMAND Varaždin, 2002.
Planinarsko društvo
HPD Sveti Jure, Zagvozd Ivica Buljubašić, 2120 Zagvozd HPD Sv. Jure osnovano je 8. travnja 1995. (HP 1995, 264) Kontakt Adresa za poštu: , 21270 Zagvozd Telefon: 021/847-020 Aktivnosti Planinarstvo Planinarske kuće Planinarska kuća Kaoca Ostali podaci Predsjednik: Ivan Buljubašić Matični broj: 17000940 Žiro račun: Društvo je osnovano: 1995 godine.
Planinarska kuća Kaoca na Biokovu
Upravljač: HPD Sveti Jure, Zagvozd Kategorija: D Kontakt: 021/847-308 (Ivica Buljubašić) Otvoreno: po dogovoru Područje : Biokovo , 1000m n/v Infrastruktura Struja: Nema Voda: Cisterna Tuševi: Da Komunikacije: Pristup: pješice, Odvoz smeća: Ne Smještaj Kuća nema zimsku sobu. Sjedišta u blagovaonici: Sjedišta na terasi: Opskrba: Piće: Ne Ostalo Općina: Zagvozd Županija: Splitsko-dalmatinska Vlasnik: HPD "Sveti Jure", Zagvozd Površina: 30 m2
Javna ustanova PARK PRIRODE BIOKOVO
Sjedište Ustanove:Ured ravnateljaTrg Tina Ujevića 1/121 300 MakarskaTel./fax: +385(0)21 616-924Ravnatelj: dipl.oec. Ante Cvitanović e-mail: park-prirode-biokovo@st.htnet.hrVoditelj općih i zajedničkih poslova // e-mail: ozp@biokovo.com Uprava Parka:Stručna služba Podgora selo bbStara škola21 327 PodgoraTel./fax: +385(0)21 625-161Tel.: +385(0)21 625-136Biolog-ekolog // e-mail: biolog-ekolog@biokovo.comGeolog // e-mail: geolog@biokovo.com Nadzorna službaPodgora selo bb Stara škola 21 327 PodgoraTel: +385(0)21 625-141Glavni nadzornik // e-mail: nadzor@biokovo.comNadzornik I. vrste
Nema komentara:
Objavi komentar